Pitanja i odgovori

Tko je dužan osigurati  energetski certifikat zgrade kod njezine prodaje?

Vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela dužan je imati energetski certifikat kod njezine prodaje od 1. srpnja 2013. godine.
Kupac zgrade, odnosno  njezinog posebnog dijela prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ima pravo uvida u energetski certifikat.

Koje su kazne ukoliko vlasnik ne pribavi energetski certifikat zgrade koja se prodaje?

Odredbom članka 29. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN 55/12) propisano je da će se vlasnik građevine, pravna osoba, kazniti novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna ako ne osigura energetski certifikat zgrade ili njezinog dijela kod prodaje. Sukladno odredbi stavka 2. istoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba u svojstvu vlasnika za prekršaj iz stavka 1. toga članka. Sukladno odredbi stavka 3. istoga članka za spomenuti prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
U slučaju ako vlasnik ne osigura energetski certifikat zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela kod prodaje, kupac ima mogućnost podnošenja prijave Državnom inspektoratu.

Mora li u oglasu za nekretninu biti naveden energetski razred i hoće li agencije biti kažnjavane ako takvu, necertificiranu nekretninu oglase?

Ukoliko se oglas  za zgradu koje se prodaje objavljuje u medijima tada je potrebno u oglasu navesti i energetski razred te zgrade i to je odgovornost vlasnika i agencije.

Imaju li javni bilježnici, kao i gruntovnice, kod ovjere ugovora, odnosno upisa nekretnine, pravo tražiti i energetski certifikat uz ostalu dokumentaciju, ili je pak odgovornost samo na vlasniku nekretnine?

Isključivo je vlasnik zgrade, odnosno njezinog posebnog dijela dužan osigurati energetski certifikat kod njezine prodaje.
Pribavljanje energetskog certifikata zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline zgrade nije uvjet za ovjeru kupoprodajnog ugovora kod javnog bilježnika niti za upis nekretnine u zemljišnu knjigu.

Tko je izuzet od obaveze energetskog certificiranja?

Od obveze energetskog certificiranja izuzete su između ostalog i zgrade odnosno samostalne uporabne cjeline  zgrade koje imaju uporabnu korisnu površinu manju od 50 m2. Ova površina čini ukupnu ploštinu neto podne površine grijanog dijela zgrade što znači da se na primjer kod stana  zbrajaju sve  ploštine prostorija soba, kuhinje, kupaonice, WC-a, hodnika i ostave. Negrijani dijelovi zgrade, primjerice: negrijani  tavan,  negrijani podrum, negrijano stubište, lođe i terase ne ulaze u tu površinu. Grijanim dijelom zgrade podrazumijeva se i dio zgrade u kojemu je predviđena kontrolirana temperatura sukladno namjeni korištenja i važećim propisima (na primjer: stan u stambenoj zgradi koji se duže vrijeme ne koristi za predviđenu namjenu pa se ne grije ili koji nema instalirani sustav grijanja, a sukladno namjeni je isti potreban, smatra se grijanim prostorom).

Je li potrebno izvršiti energetski pregled i izraditi certifikat za zgrade koje su registrirana kulturna dobra - spomenici kulture pojedinačne zaštite a u njima se obavljaju javne djelatnosti?

Prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada  (Narodne novine 113/08, 91/09, 36/10 i 135/11 ) koji je prestao važiti energetski certifikat nije potreban za zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predviđenom spomeničkom zaštitom zgrade.

Prema važećem Pravilniku o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske nisu izuzete od obveze energetskog certificiranja. Prema navedenom Pravilniku sukladno članku 7.  Energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene ili dio zgrade mješovite namjene koji se kao samostalna uporabna cjelina koristi za javnu namjenu ako ima ukupnu korisnu površinu veću od 500 m², a od 9. srpnja 2015. veću od 250 m² te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako ovim Pravilnikom nije drukčije propisano.

Suvlasnik sam kuće. Moja sestra i ja isplatit ćemo tetu, majčinu sestru, za njen dio nekretnine. Je li pri tome potreban energetski certifikat?

Pravilnik o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) u članku 8 propisuje da izdavanje energetskog certifikata nije potrebno za postojeće zgrade ili njihove samostalne uporabne cjeline koje se prodaju ili iznajmljuju bračnom drugu ili članovima uže obitelji. Budući da majčina sestra nije član uže obitelji, obveza izrade certifikata postoji.

Kuću koristimo samo ljeti i nikad ju ne grijemo iako ima ugrađeno centralno grijanje. Moramo li izraditi energetski certifikat ako se odlučimo na prodaju?

Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13) propisano je da energetski certifikat mora imati zgrada javne namjene, te svaka druga zgrada ili njezina samostalna uporabna cjelina koja se gradi, prodaje, iznajmljuje, daje na leasing ili daje u zakup osim ako od te obveze nije izuzeta citiranim Pravilnikom. Kuće s ugrađenim centralnim grijanjem u kojima se grijanje ne koristi nisu izuzete citiranim Pravilnom što znači da je prilikom prodaje potrebno imati energetski certifikat. Važno je napomenuti da je u tijeku donošenje novog Zakona o gradnji kojim će također biti uređeno područje energetskog svojstva zgrada.

fqVidi više

Najčešća pitanja i odgovori

o energetskom certificiranju

npVidi više

Iz medija

o energetskom certifikatu